Organizatori i učesnici protesta su tražili hitno preispitivanje odluke o pritvoru u kojem je maloljetna djevojčica smještena sa punoljetnim licima, ali i konkretne mjere vlasti nakon slučaja koji je ponovo otvorio pitanje zaštite djece od vršnjačkog nasilja.
“Ovo danas nije samo protest zbog jednog slučaja. Ovo je protest za svako dijete koje je ikada reklo: „Mene maltretiraju“, a nije bilo dovoljno brzo zaštićeno. Ovo je protest za svakog roditelja koji je tražio pomoć, a nije znao kome više da se obrati”, poručio je organizator Omer Isović.
Osim ukidanja pritvora maloljetnici, u skladu sa zakonom i procedurama, organizatori su uputili i zahtjev za hitno održavanje sjednice Vlade Tuzlanskog kantona na kojoj bi bile donesene konkretne mjere i zaključci za unapređenje zaštite djece od vršnjačkog nasilja.
„Ovo nije samo u cilju zaštite ovog maloljetnog djeteta, nego je i određeni protest protiv sistema“, kazala je članica neformalne grupe Danijela Huremović.
Trećim zahtjevom traže nadogradnju jedinstvenog sistema prijavljivanja nasilja koje djeca trpe, kako bi prijava bila lako dostupna, ali i kako bi svaka prijava pokrenula adekvatnu reakciju institucija.
„Imamo različite aplikacije za prijavu nasilja i tražimo da sistem odgovori na svaku takvu prijavu, a ne da se čeka da se nešto dogodi i da tek onda tražimo šta treba poduzeti“, rekla je Huremović.
Posljednja dva zahtjeva se odnose na formiranje kantonalnog stručnog tima za hitne slučajeve vršnjačkog nasilja i povećanje broja psihologa, pedagoga i drugih stručnih osoba u osnovnim školama, s fokusom ne samo na postupanje nakon prijavljenog nasilja već i na njegovu prevenciju.
Na potrebu za većim brojem psihologa i socijalnih radnika u obrazovnim ustanovama, kao i na bolju koordinaciju između škola, policije i centara za socijalni rad ukazano je kroz uredbu o obezbjeđenju i provođenju odgovarajuće tehničke i fizičke zaštite u osnovnim i srednjim školama TK, nakon pucnjave u Osnovnoj školi "Lukavac Grad" u junu 2023. godine, o čemu je Platforma za istraživačko novinarstvo ranije pisala.
„Ako sistem djevojčicu od 14 godina, koja je trebala biti đak generacije, jučer su me zvali neki učitelji škole, nije zaštitio nakon prijava zbog vršnjačkog maltretiranja i nasilja, nazovite to kako god hoćete, došli smo u fazu da je djevojčica pritvorena i mislimo da Tužilaštvo treba preispitati svoju odluku“, kazao je jedan od organizatora protesta Omer Isović.
Sa protesta je poručeno da se ne opravdava postupak nasilja maloljetnice i povrede koje je nanijela nožem vršnjakinjama, ali da smatraju da se moraju ispitati okolnosti koje su mu prethodile, uključujući raniju prijavu nasilja i traženje pomoći. Huremović je istakla i da se mora uzeti u obzir dob djevojčice i činjenica da njen emocionalni razvoj još nije završen.
„Treba imati na umu da dijete nije prijavilo nasilje, da nije dobilo adekvatnu zaštitu. Zapravo, dijete je godinu dana tražilo pomoć, svakodnevno je išlo u školu u kojoj je doživljavalo različite uvrede, prijetnje, omalovažavanja, a nije dobilo adekvatnu zaštitu“, kazala je Huremović.
PIN je ranije pisao o propustima sistema u slučajevima nasilja u školama i neadekvatnim reakcijama u slučajevima prijave vršnjačkog nasilja. Informacije o ranijem nasilju i traženju pomoći 15-godišnje djevojčice bili su jedan od razloga zbog kojih su učesnici protesta zatražili preispitivanje odluke o pritvoru.
„Postavljamo pitanje da li se mogla poduzeti neka manje štetna mjera, odnosno da se ne ide s krajnjom mjerom, u ovom slučaju pritvorom“, kazala je Huremović, dodajući da treba utvrditi i okolnosti događaja, pravnu kvalifikaciju djela, te da li su konstatovane teške tjelesne povrede.
Prema Protokolu o prevenciji i postupanju u slučajevima nasilja među i nad djecom Pedagoškog zavoda TK, ali i prema pravilnicima, u slučaju prijave ili uočavanja nasilja, zaposlenik škole dužan je odmah zaustaviti nasilje, pružiti pomoć povrijeđenom učeniku, obavijestiti razrednika o događaju, potom obavijestiti stručnog saradnika i direktora. Prema potrebi, potrebno je pozvati policiju ili hitnu pomoć, obavijestiti roditelje, razgovarati sa žrtvom u prisustvu stručnog zaposlenika, utvrditi okolnosti i pružiti djetetu odgovarajuću stručnu podršku.
Roditelji oba djeteta moraju biti obaviješteni i uključeni u postupak savjetovanja i stručne pomoći. Ako postoji sumnja na zlostavljanje ili krivično djelo, škola je dužna obavijestiti centar za socijalni rad, policiju ili druge nadležne institucije. O svim poduzetim mjerama, razgovorima i zapažanjima škola mora voditi službene zabilješke i odgovarajuće evidencije.
Platforma za istraživačko novinarstvo je pokrenula anonimnu anketu za prijavu nasilja u osnovnim i srednjim školama, s posebnim fokusom na vršnjačko nasilje i način na koji škole i nadležne institucije postupaju nakon prijave. Zato, ukoliko ste i vi bili žrtva nasilja u školi ili poznajete maloljetnika koji je prijavio nasilje, podijelite s nama iskustvo i pomozite da utvrdimo gdje sistem zaštite djece funkcioniše, a gdje postoje propusti.
