Uprkos odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje širenje dezinformacija u predizbornoj kampanji i propisuju obaveze transparentnosti za medije koji izvještavaju o izborima, praksa Centralne izborne komisije kroz izrečene sankcije i nadzor pokazuje da se zakonske odredbe ne provode dosljedno.

Strah od vakcinacije, dezinformacije i otežan pristup zdravstvenim ustanovama i dalje utiču na imunizaciju romske djece u Kiseljaku, uprkos podacima iz epidemije morbila koji pokazuju da je 95,6 posto oboljele djece bilo nevakcinisano, zbog čega stručnjaci upozoravaju na hitnu potrebu za aktivnijim pozivanjem roditelja i dostupnijom vakcinacijom.

Djeca s teškim neurološkim oboljenjima na pregled kod neuropedijatra u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla čekaju mjesecima, dok roditelji zbog nedostatka ljekara i ograničenih dijagnostičkih kapaciteta, pored višemjesečnih inicijativa i zahtjeva, traže rješenje i protestom ispred Dječije klinike.

Dok Tužilaštvo Tuzlanskog kantona pokreće pripremni postupak i provjerava navode o ranijoj prijavi nasilja školi, napad 15-godišnjakinje nožem na dvije djevojčice u Tuzli otvara pitanje adekvatne primjene Protokola zaštite od vršnjačkog nasilja, te efikasnost i kapacitete sistema u zaštiti prava djece.

Vlada Tuzlanskog kantona izdvojila je 400 hiljada KM javnog novca za podršku prevenciji socijalne isključenosti i razvoj socijalnih usluga, od čega će se dio novca koristiti i za podjelu prehrambenih i higijenskih paketa, te ogrjeva materijalno neobezbijeđenim pojedincima i porodicama, što uoči Općih izbora otvara pitanje zloupotrebe javnih sredstava u predizborne svrhe.

Vlada Tuzlanskog kantona odlučila je izdvojiti gotovo 3,9 miliona KM javnog novca za jednokratnu pomoć penzionerima, koja bi trebala biti isplaćena uz penziju pred Opće izbore, dok različita tumačenja stručnjaka otvaraju pitanje je li riječ o socijalnoj pomoći ili zloupotrebi javnih sredstava.

Iako je izmjenama Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine u augustu 2025. godine psihičko nasilje prvi put definisano kao zasebno krivično djelo, sudska praksa u Tuzlanskom kantonu pokazuje da se ono procesuira samo kada je povezano s drugim krivičnim djelima, što može stvoriti praksu nekažnjivosti psihičkog nasilja kao zasebnog krivičnog djela.

Dok nadležne institucije nestašicu lijekova, među kojima je veći broj citostatika, objašnjavaju globalnim poremećajima u proizvodnji i javnim nabavkama, pacijenti i njihove porodice suočavaju se s neizvjesnošću, visokim troškovima i strahom da terapija neće biti dostupna kada bude najpotrebnija.

Iako tekst Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji Bosne i Hercegovine obezbjeđuje značajno viši standard zaštite prava krajnjih korisnika u odnosu na prethodni zakonski tekst, nedostatak kantonalnih propisa i uspostavljene prakse, dvije godine od stupanja na snagu, onemogućavaju žrtvama potpun pristup zagarantovanim pravima.

Dok generacije rođene nakon rata o torturama i seksualnom nasilju u Bosni i Hercegovini uče uglavnom kroz statistike i presude, preživjele žene i organizacije koje ih podržavaju pokušavaju održati njihova svjedočanstva od zaborava i negiranja, prenoseći ih studentima i mladima na čuvanje.