Prihvatilište Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli, primjenjujući odredbe Pravilnika o radu odbilo je pružiti smještaj maloljetnom djetetu zbog čega je ono bilo prinuđeno prenoćiti u Centru za socijalni rad uz organizovane dežure od strane stručnih radnika Centra.
“Ovdje posebno želim naglasiti da je Prihvatilište za djecu odbilo prijem djeteta koje je bilo žrtva nasilja”, kazala je Alma Kovčić, socijalna radnica iz Centra za socijalni rad Tuzla za PIN objašnjavajući prakse rada nakon usvajanja novog Pravilnika o radu.
Ovo je samo jedan od primjera propusta u pružanju zaštite djeci posljednjih šest mjeseci zbog primjene Pravilnika, kojeg su organizacije civilnog društva ocijenile diskriminatornim.
“Centar je uputio zahtjeve za smještaj maloljetnog djeteta i u druge ustanove socijalne zaštite, kao i druge centre za socijalni rad radi pronalaska adekvatne hraniteljske porodice, ali odgovori su bili negativni”, dodaje Kovčić.
Djeca, žrtve seksualnog zlostavljanja ili trgovine ljudima, zbog novog pravilnika umjesto utočišta i hitno potrebnog krova nad glavom, dobijaju odbijanje jer ustanove socijalne zaštite tvrde da nisu u mogućnosti odgovoriti na njihove zdravstvene potrebe, čime institucije direktno ugrožavaju dostojanstvo i oporavak djeteta.
“Ovdje ne govorimo o tehničkim nedostacima, nego o odredbama koje mogu direktno ugroziti dostojanstvo, integritet i prava djece”, kazala je Mirsada Bajramović iz Udruženja Zemlja djece u BiH upozoravajući da je ovaj pristup u suprotnosti s Istanbulskom konvencijom i standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Svako odgađanje, relativizacija i birokratske prepreke za djecu u stanju hitne zaštite može stvoriti konkretne i ozbiljne posljedice po njihovu sigurnost, dostojanstvo i oporavak, kaže Bajramović, navodeći da su i Dom i Ministarstvo svjesni da je Pravilnik osporen i da postoje ozbiljne primjedbe.
“Dom za djecu je, s druge strane, otišao i korak dalje pokušavajući diskreditovati primjedbe, iako se radi o detaljno obrazloženim argumentima zasnovanim na međunarodnim standardima zaštite djece. To pokazuje zabrinjavajući obrazac, umjesto da se kritika iskoristi za unapređenje sistema, ona se doživljava kao napad”, dodaje.
Direktorica Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla Amila Šećerbegović za PIN objašnjava da su Pravilnik donijeli s namjerom poboljšanja stanja prihvata djece, ali da su ga sačinili isključivo službenici Doma.
“Pravilnik dolazi od našeg Upravnog odbora i na to smo dobili pozitivno mišljenje resornog ministarstva. Znači, učestvovali su stručni ljudi iz Doma. Dakle, voditelj prihvatilišta, uposlenici prihvatilišta, šef sociopedagoške službe, pravne službe i, naravno, uprava Doma za djecu”, kazala je ona potvrđujući da su nakon dobivenih žalbi usvojili i određene preporuke.
Izmjene Pravilnika ne garantuju zaštitu za djecu
Nakon što je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak u decembru prošle godine tražilo da Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla dostavi konačan tekst Pravilnika sa korekcijama, dopunama i inicijativama koje su pristigle, Dom je tri mjeseca poslije dostavio tekst pravilnika koji i dalje ne ispunjava sve neophodne uslove za zaštitu prava djece.
“I dalje je evidentan nedostatak smještajnih kapaciteta za djecu koja su žrtve seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja, žrtve trgovine ljudima, kao i za djecu koja jesu korisnici prava iz socijalne zaštite”, navode iz Ministarstva za PIN.
Korisnici prava su djeca bez roditeljskog staranja, čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama, odgojno zanemarena djeca, ali djeca koja istovremeno imaju dijagnosticirane zdravstvene probleme iz oblasti poremećaja u ponašanju.
“Na zahtjeve centara za socijalni rad, uglavnom sve ustanove socijalne zaštite odbijaju smještaj, jer nisu u mogućnosti odgovoriti na zdravstvene potrebe djece”, navode iz ovog Ministarstva.
Iz Centra za socijalni rad Tuzla su za PIN naveli da su dobili obavještenje od Doma za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla da su kapaciteti na odjelu za bebe popunjeni, što predstavlja problem u slučaju potencijalnog smještaja nove djece. Pored smještaja, u Centru su uočeni i drugi izazovi u primjeni Pravilnika.
“U određenim situacijama očekivanja prema staratelju prevazilaze okvir zakonom definisane starateljske uloge, posebno kada je riječ o svakodnevnom radu sa djetetom, praćenju ponašanja u ustanovi, kao i rješavanju situacija koje zahtjevaju kontinuiran stručni tretman unutar same ustanove”, navodi Kovčić.
Poteškoće u ponašanju, emocionalnom razvoju ili određene razvojne karakteristike djece ne mogu same po sebi biti dovoljan razlog za obraćanje Centru ili staratelju, ukoliko ustanova prethodno nije iskoristila sve stručne metode i raspoložive kapacitete za rad s djetetom, pojašnjava Kovčić.
“Smatramo da je obaveza ustanove da u radu sa djecom koristi sve raspoložive stručne i kadrovske resurse, uključujući angažman stručnih radnika, pedagoga, psihologa, odgajatelja i drugih zaposlenih s ciljem pružanja adekvatne podrške djeci i prevazilaženju izazova u ponašanju i adaptaciji”, navodi za PIN.
Novi Pravilnik o prijemu djece u Prihvatilište Doma za djecu bez roditeljskog staranja usvojen u decembru prošle godine propisuje da se djeca pri prijemu podvrgavaju ginekološkim pregledima, pregledima neuropsihijatra i testiranju na narkotička sredstva bez jasne medicinske opravdanosti ili individualne procjene.
“Traži se određena dokumentacija, da se dostavi u što kraćem roku, a što može da predstavlja problem, ukoliko je izvršen smještaj za vrijeme vikenda, ili ukoliko se dokumentacija pribavlja službenim putem što zahtjeva duži vremenski period. Često se traže ginekološki pregledi malodobne djece, bez jasno određenih indikacija za iste”, kaže Kovčić.
Ginekološkim pregledima ne podliježu sva djeca, tvrdi direktorica Doma, objašnjavajući da se tom pregledu pribjegava isključivo uz dokumentaciju koju dobiju od Centra za socijalni rad i procjene rizika gdje je dijete boravilo.
“U kakvim uslovima je boravila u biološkoj porodici ili gdje je već nađeno. Ono može biti nađeno i na cesti, ali centar inicira u kakvim uslovima je dijete, odnosno djevojčica, bilo. Naravno, tu igra ključnu ulogu i dob, dakle iznad 12 godina. Mi to radimo radi sigurnosti daljeg boravka u domu, odnosno u prihvatilištu”, kazala je Šećerbegović.
Prema pravilniku iz decembra, pod specifičnim potrebama i situacijama se opisuju djeca žrtve skitnje, prosjačenja, maloljetničkog braka, trgovine ljudima, eksploatacije, zanemarivanja, te djeca sklona bježanju od kuće.
Šećerbegović dodaje da se Dom suočava sa prekapacitiranim odjelima za smještaj djece i nedostatkom stručnog osoblja, zbog čega postoji zabrinutost za smještaj novih korisnika koji su u potrebi za sigurnim domom.
Nadzor bez nadležnosti, preporuke bez primjene
Prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak vrši nadzor nad stručnim radom Doma za djecu bez roditeljskog staranja u Tuzli.
“U praksi to znači da nadzor nad radom ustanove vrši ista struktura koja je politički i upravljački povezana s tom ustanovom. Na taj način izostaje nezavisan, korektivni mehanizam koji bi mogao utvrditi nepravilnosti, naložiti konkretne mjere i osigurati odgovornost”, kaže Mirsada Bajramović.
U skladu sa nadležnostima u okviru nadzora iz Ministarstva su naveli da su ukazivali na nepravilnosti, poduzimali mjere i davali smjernice za unapređenje uslova i procedura rada, a radi sprečavanja štetnih posljedica. Iz organizacija za zaštitu djece tvrde da je stanje u praksi drugačije.
“Upravo zato danas imamo situaciju da postoji pravilnik koji je ozbiljno osporen sa aspekta prava djece, a da nijedna institucija nije preduzela konkretne korake da ga izmijeni”, kaže Bajramović.
Nadležnost u oblasti inspekcija Domova i drugih sličnih ustanova, inspekcijski nadzor vrši više inspektora u različitim oblastima, a za uslove za obavljanje djelatnosti socijalne zaštite, nadležan je inspektor za socijalnu zaštitu Kantonalne uprave za inspekcijske poslove, objašnjavaju iz Ministarstva za PIN.
Usvajanjem Zakona o inspekcijama, uklonjen je inspektorat za socijalni i dječiju zaštitu, čija bi nadležnost između ostalog bila da vrši i kontinuirani nadzor nad ustanovama socijalne zaštite.
“Pokrenuta je inicijativa za izmjene i dopune Zakona o inspekcijama, kako bi se ponovo uspostavio inspektorat za socijalnu i dječiju zaštitu”, navode iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK.
Žalbene navode koji se odnose na otvoreniji i transparentniji način izrade i donošenja Pravilnika, uz konsultacije svih relevantnih aktera iz sistema zaštite prava djeteta, Institucija Ombudsmena za ljudska prava u BiH smatra osnovanim.
Oni su rukovodeći se najboljim interesom djeteta, donijeli Preporuku za Dom za djecu bez roditeljskog staranja da preispitaju izmjene Pravilnika, pozivajući na saradnju sa Centrom za socijalni rad i organizacijama civilnog društve, te ukoliko postoji mogućnost i akademskom zajednicom.
“U narednom periodu Ombudsmeni će pratiti realizaciju preporuke”, poručili su.
Preporuke su se odnosile na dokumentaciju i rokove, objašnjava Šećerbegović, dodajući da su ih ispoštovali i uvrstili u pravilnik.
“Preporuke smo ispoštovali. Moram reći da nismo bili dužni, to je naš interni akt koji mi donosimo na nivou ustanove. Poslušali smo preporuke i pozvali centre, od 13 centara dobili smo prijedloge od tri centra šta bi oni željeli da se uradi”, kazala je ona.
Ukoliko ne dođe do konkretnih izmjena, iz Udruženja Zemlja djece u BiH navode da će iskoristiti sve raspoložive mehanizme što uključuje informisanje Skupštine Tuzlanskog kantona, ali i obraćanje nadležnim institucijama na višim nivoima vlasti, kao i međunarodnim tijelima koja prate stanje u oblasti prava djeteta, uključujući i Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini.
“U prvom konkretnom slučaju u kojem bi dijete bilo odbijeno ili bi mu bila uskraćena zaštita na osnovu spornih odredbi ovog pravilnika, bićemo primorani da poduzmemo i pravne korake, uključujući podnošenje krivične prijave nadležnim organima, radi utvrđivanja odgovornosti za eventualno nesavjesno postupanje u službi i uskraćivanje prava djeteta”, poručuje Bajramović.
