Dva dana od prijedloga za pritvor osumnjičenima je medijima u Bosni i Hercegovini trebalo da otkriju identitet dvije djevojčice rođene 2009. godine koje su iskorištavane u svrhu prostitucije. Uprkos smjernicama i Kodeksu Vijeća za štampu i online medije, koji propisuje zaštitu djece i maloljetnika, mediji su objavili intervju sa članom porodice, otkrili fotografije, detalje o saslušanju i identitet djevojčica.
Zbog uočenih propusta, Mediacentar Sarajevo je tekstom o zaštiti identiteta djevojčica, medijima nastojao sugerisati na poštivanje profesionalnih standarda, što je prema mišljenju Selme Zulić u potpunosti prekršeno.
„Prekršeni su profesionalni standardi, sve je to prošlo kroz uredništvo, a ne mogu sa sigurnošću reći da novinari koji su propuste pravili nisu bili upućeni u osnovne principe i univerzalna načela zaštite identiteta maloljetnica zbog nedostatka edukacija“, kazala je Zulić za PIN.
Iz Tužilaštva TK za PlN navode da su uočili i analizirali brojne propuste i senzacionalističko izvještavanje medija koji su, koristeći uglavnom društvene mreže, objavljivali dezinformacije ili iznosili pojedine detalje o radu institucija zbog čega su pokrenute i provjere zbog povrede prava djeteta.
“O tome još ne možemo detaljnije govoriti jer nisu donesene tužilačke odluke, ali takvo izvještavanje i pojedine tvrdnje koje su bile apsolutno netačne, predstavljale su i grube manipulacije koje najviše štete žrtvama, ometaju rad institucija i stvaraju konfuziju u javnosti”, kazao je portparol Kantonalnog tužilaštva u Tuzli Admir Arnautović za PIN.
Ovo Tužilaštvo je više puta javno reagovalo i apelovalo neodgovornim medijima i pojedincima da takvim izvještavanjem nanose ogromnu štetu žrtvama teških krivičnih djela, te da time negativno utiču na samu istragu.
“Tako se stvara nerealna i netačna slika o samom postupku i činjenicama koje se utvrđuju tokom provođenja istrage”, kazao je Arnautović.
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona je u januaru ove godine podiglo optužnicu protiv osam osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivično djelo trgovina ljudima, vezano za iskorištavanje dvije djevojčice rođene 2009. godine u svrhu prostitucije ili drugih oblika seksualnog iskorištavanja.
Optužnica je podignuta protiv četiri osobe koje su u vrijeme činjenja krivičnih djela bile službenici Uprave policije MUP-a TK Besima Kopića, Miralema Halilovića, Jasmina Modrića i Dževada Požegića. Optužnica tereti i Šemsudina Kadrića, Zijada Jagodića, Sulejmana Šehića i Nedima Avdića.
„Kopiću, Kadriću, Haliloviću, Modriću i Šehiću se na teret stavlja da su u periodu od aprila 2024. do kraja jula 2025. godine vrbovali, navodili, prevozili na različite lokacije, predavali drugim licima i skrivali dvije djevojčice, žrtve trgovine ljudima, u svrhu iskorištavanja prostitucijom i drugim oblicima seksualnog iskorištavanja, te su ih oni seksualno iskorištavali i davali im novac za to“, navodi se u saopštenju Tužilaštva TK.
Jagodiću, Požegiću i Avdiću se na teret stavlja da su seksualno iskorištavali djevojčice i plaćali im za to, iako su bili svjesni da su su maloljetne i da su žrtve trgovine ljudima.
U martu 2026. godine podignuta je optužnica protiv još četiri osobe. Optužena su dva policijska službenika iz Kalesije Emir Kadrić i Ismet Hujdur, policijski službenik iz Živinica Almir Hodžić, kao i Mirsad Jagodić iz Banovića.
Optužnica protiv osam osoba nije javno dostupna, a predmet je zbog interesa zaštite prava djeteta u potpunosti zatvoren za javnost.
Zaštita djece prioritet ispred dnevnog izvještavanja
Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH otvorila je predmet po službenoj dužnosti povodom ovog slučaja. Ombudsmeni ističu da je problem ugrožavanja prava djeteta posebno izražen u online medijima, te dodaju da neprimjereno izvještavanje krši pravo na privatnost i djecu izlaže traumatizirajućim posljedicama.
“Nadzorni organ - regulatorno tijelo za ove medije je Vijeće za štampu BiH i po mišljenju Ombudsmena, upravo u ovoj oblasti ima mjesta za unaprijeđenje zakonodavnog okvira i usvajanje smjernica koje bi doprinijele boljoj zaštiti prava i interesa djeteta”, navode.
Iz institucije Ombudsmena naglašavaju da djeca žrtve seksualne eksploatacije moraju imati potpunu zaštitu ličnih podataka i intime.
“Neprimjereno izvještavanje u medijima, objavljivanje bilo kakvih detalja koji otkrivaju njihov identitet ili javno iznošenje detalja o počinjenju zločina nad njima, što eksponira njihovu intimu, krši svaki vid prava na privatnost i dodatno ih izlaže traumatizirajućim posljedicama”, dodaju.
Iz Tužilaštva Tuzlanskog kantona naveli su da su interesi istrage u dovoljnoj mjeri sačuvani i zaštićeni, ali da je i dalje najveća šteta načinjena kroz objavljivanje informacija o identitetu djevojčica, a što je u suprotnosti i s odredbama Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku FBiH.
Misija OSCE-a u BiH naglašava da sloboda medija mora biti u ravnoteži s obavezom zaštite dostojanstva i sigurnosti žrtava, te da izvještavanje kojim se rizikuje otkrivanje identiteta djece žrtava ili objelodanjivanje osjetljivih detalja iz sudskih postupaka nije u skladu sa tim standardom.
“Slučajevi poput tih odslikavaju tekuće izazove u medijskom okruženju, između ostalog nedosljednu primjenu profesionalnih i etičkih standarda”, navode iz OSCE-a za PIN.
Praćenje predmeta trgovine ljudima koje provodi Misija pokazuje da učešće u krivičnom postupku često dovodi do sekundarne viktimizacije i da može doprinijeti značajnom nivou traume, zbog čega im je potrebno pristupiti obazrivo. Medijima poručuju da se uzdrže od objavljivanja svih informacija koje mogu otkriti identitet žrtve.
“Misija preporučuje kontinuiranu izgradnju kapaciteta medijskih djelatnika, snažnije poštovanje postojećih etičkih kodeksa i bližu saradnju između medija, pravosudnih institucija i regulatornih tijela da bi se osiguralo odgovorno izvještavanje, naročito u slučajevima koji uključuju ranjive grupe ljudi”, zaključuju iz Misije.
Bez opravdanja za ugrožavanje djece
Na kapacitete redakcija se odražavaju i ograničeni izvori prihoda za veliki broj medija, navodi Selma Zulić dodajući da su pritisci rokovima, stres, umor i neumoljiva brzina tržišne logike od novinara često zahtijevali da rade kao mašine što je dovodilo do propusta.
„Ništa od ovog naravno ne može biti opravdanje za propuste u slučajevima propusta u izvještavanju o seksualnom iskorištavanja djece, ali njihov utjecaj je vidljiv u izvještavanju o osjetljivim temama općenito, gdje veliki broj tekstova u online medijima ostaje na nivou šablonskog kopiranja i prenošenja štetnog sadržaja s portala na portal“, navela je ona.
Nedostatak edukacije i mogućnosti za slanje novinara na specijalizaciju za osjetljive teme dovode do nesenzibiliranog izvještavanja i propusta u obavljanju novinarskih zadataka. Ipak, Zulić podsjeća da i bez edukacija dokumenti poput kodeksa i etičke povelje svaki novinar može samostalno pročitati i pridržavati se propisanih načela.
„Medijska profesija je jedna od rijetkih koja još uvijek preispituje samu sebe, i onog trenutka kada to prestane činiti, a još uvijek nije, dovest će u pitanje vlastiti opstanak. Neka nastavi u tom smijeru. Neophodno je nastaviti sa edukacijama ne samo medija, nego i šire javnosti koja i sama učestvuje u kreiranju i širenju štetnog sadržaja“, zaključuje Zulić.
Zabilježeno izvještavanje o ovom predmetu u suprotnosti je i sa Konvencijom o pravima djeteta Ujedinjenih nacija, Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Kodeksom za printane i online medije Vijeća za štampu BiH i Kodesom o audiovizuelnim i medijskim uslugama. Osim toga, ovakvo izvještavanje je i kažnjivo Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, Krivičnim zakonom FBiH i Zakonom o zaštiti svjedoka pod prijetnjama i ugroženim svjedocima u BiH.
Posljednjim izmjenama Krivičnog zakona FBiH, kojim se definiše povreda privatnosti djeteta, novčanom ili kaznom zatvora do tri godinu dana kažnjivo je iznošenje informacija iz ličnog i porodičnog života djeteta, objava fotografije ili identiteta što kod djeteta može stvoriti stanje uznemirenosti ili ga izložiti poruzi, te objave dostupne većem broju osoba.
“Ko djelo izvrši putem informaciono-komunikacione tehnologije, na javnom skupu ili na drugi način, zbog čega je ono postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine”, navodi se u zakonu, uz napomenu da je ista kazna predviđena i ukoliko djelo učini profesionalna osoba u obavljanju svoje dužnosti.
Istraga u predmetu zbog otkrivanja identiteta djevojčica još uvijek traje, a iz Tužilaštva TK pozivaju medije na profesionalno i zakonsko izvještavanje o osjetljivim predmetima.
“Jedan od prioriteta u radu Tužilaštva je upravo da se pruži maksimalna moguća zaštita žrtvama ovih teških krivičnih djela, i tome je posvećena najveća pažnja u radu na ovom predmetu”, navode iz Tužilaštva TK.
