Vlada Tuzlanskog kantona postavila je na posljednjoj održanoj sjednici rok do 31. decembra 2026. godine da se obezbijedi pružanje ABA terapije putem odgovarajuće zdravstvene ustanove na području Tuzlanskog kantona, a domovima zdravlja koji imaju Centre za rani rast i razvoj naložila da razmotre mogućnost edukacije svojih kadrova za ABA terapiju, s ciljem da se u budućnosti razvijaju vlastiti kapaciteti u javnom zdravstvenom sistemu.
Vedada Pašića, oca dječaka sa autizmom iz Tuzle, raduje činjenica da su konačno pokrenute konkretne aktivnosti u vezi s ostvarivanjem prava na ABA terapiju u Tuzlanskom kantonu zbog čega očekuje da doneseni zaključci budu što prije provedeni u praksi. Ipak on ne krije nezadovoljstvo zbog dugog čekanja na rješenje.
“Hvala Vladi što se sjetila da nastavi aktivnosti nakon punih 14 mjeseci, ali mislim da to nije nešto čime se treba hvaliti. Prije bi trebalo pognuti glavu i izviniti se svima zbog toga što toliko dugo nisu činili ništa po ovom pitanju”, kaže Pašić ističući razočaranje načinom rada Vlade za rješavanje pitanja prava djece iz autističnog spektra.
Ova odluka je donesena tragom Zaključka Skupštine TK iz prošle godine, kojim su Ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja TK zaduženi da ABA metodu utvrde kao poseban program zdravstvene zaštite i utvrde cijenu tog programa, a o čemu je Platforma za istraživačko novinarstvo (PIN) ranije pisala.
“Uvažavajući potrebe djece i porodica, Ministarstvo zdravstva i Zavod su već u finansijskim planovima za 2025. i 2026. godinu predvidjeli 200.000 KM, odnosno 100.000 KM za ovaj program”, saopćeno je iz Vlade Tuzlanskog kantona.
Iz Vlade TK navode da je za pružanje ove usluge potrebno osigurati zakonit i stručno utemeljen model, budući da se, ABA terapija, kao zdravstvena usluga, prema Federalnom zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Naredbi o standardima i normativima zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine, može pružati putem zdravstvene ustanove ili privatne prakse koja ispunjava propisane uslove.
“U tom smislu neophodno je da dva privatna pravna subjekta, zainteresirana za pružanje ove usluge, međusobno stvore pravne pretpostavke za realizaciju ove inicijative”, navedeno je u saopćenju Vlade TK, ali nije konkretizovano o kojim subjektima je riječ.
PIN je ranije pisao da se ABA terapija zasniva na analizi ponašanja i najčešće se koristi u radu s djecom iz spektra autizma, ali i kod drugih razvojnih i bihevioralnih poteškoća, te da se ona realizuje u Tuzli u okviru Centra za poticanje rasta i razvoja ABMedicA.
Pašić i drugi roditelji djece iz spektra autizma sa područja Tuzlanskog kantona su do sada sami snosili troškove za ovu terapiju, jer ABMedicA centar nije registrovan kao zdravstvena ustanova, iako su drugi kantoni refundirali terapiju svojim građanima koji su dolazili u ovu ustanovu.
“Ne želim biti negativan, ali istovremeno pomalo boli pokušaj predstavljanja svega ovoga u pozitivnom svjetlu od strane ljudi koji su de facto sve ovo vrijeme bili prepreka mogućnosti razvoja naše djece, a ni u jednom trenutku nisu bili njihova podrška”, kaže Pašić.
Edis Dizdarević, direktor Centra za rani rast i razvoj AbMedicA u Tuzli, koji pruža usluge ABA terapije, za PIN kaže da ovaj centar nije zvanično obaviješten o odluci Vlade Tuzlanskog kantona te da ne znaju šta će biti naredni koraci.
Usluge ovog centra koriste djeca iz Tuzlanskog, Goraždanskog, Unsko-sanskog i Kantona Sarajevo, kao i djeca iz Crne Gore, ali za razliku od korisnika iz drugih kantona i država, kojima se troškovi ABA terapije refundiraju u stopostotnom iznosu, roditelji djece iz Tuzlanskog kantona sami plaćaju terapiju što ih na mjesečnom nivou košta i do dvije hiljade maraka.
